Zbog izuzetnih prirodnih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obale i bogatog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi. Kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne, dok je sve ostalo more.

NP "Kornati" obiluje posebnostima i ljepotama, kako po svojoj prirodnoj, tako i po svojoj kulturnoj baštini. Stanovnici Murtera su većinom vlasnici posjeda na Kornatima, te su za svoje potrebe izgradili naselja u zaklonjenim uvalama u kojima su živjeli dio godine. Danas te kuće većinom služe za odmor i robinzonski turizam.

Krune, okomite litice kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru, najpopularniji su fenomen ovog parka. Najduža "kruna" iznad nivoa mora nalazi se na otoku Mana (1350 m), a najviša na otoku Klobučar (82 m). "Krune" se, naravno, protežu i pod morem. Najdublja "kruna" se nalazi na otoku Piškera (preko 90 m).

Pored litica i najrazličitijih oblika pojedinih otoka, zanimljivost Kornata čine i suhozidi. To su građevine od prirodnog kamena bez korištenja cementa ili veziva. Ukupna dužina svih tih zidova na čitavom otočju iznosi više od 100 kilometara.